srijeda, siječanj 25, 2012
Ulaznice se mogu rezervirati u uredu Turističke zajednice grada Osijek i restoranu Lumiere Osijek
utorak, prosinac 20, 2011
srijeda, prosinac 14, 2011
Čestitke za blagdane Božića i Nove 2012.
žele Vam članovi udruge
Regionalni Etno centar Osijek
U dvorani GČ Tvrđa na Vijencu I.Meštrovića 26 f dana 10.prosinca 2011. udruga Regionalni Etno centar Osijek organizirala je malu svečanost sa glazbeno-folklornim programom u povodu početka rada novoosnovanog Dječjeg folklornog ansambla DUKATIĆI Osijek.
U programu su sudjelovali gosti udruga i društava suradnika; KUD Ravnica Habjanovci, gajdaš Josip Oglibić, Tamburaški sastav KUD-a Čepinski Martinci, te dječja folklorna sekcija Retfala. Tim povodom organiziran je domjenak za sve članove i goste, koji su priredili članovi udruge sekcije Sinovi ravnice uz slavonski čobanac.
Kulturna tradicija vojvođanskih Hrvata
petak, prosinac 2, 2011
Udruga Regionalni Etno centar Osijek, sekcija kreativna radionica
autor - H.Takač
četvrtak, studeni 3, 2011
JAVNI POZIV- svim zainteresiranim
Poštovani Udruga Regionalni Etno centar Osijek i udruge partner u skladu sa Statutom, formiraju cluster Radionicu za izradu narodne nošnje i posudionicu.
Informacije - 098 167 30 75
Udruga Regionalni Etno centar Osijek - sekcija Dječji folklorni ansambl ,,Dukatići'' formira novu generaciju polaznika Škole dječjeg folklora od 6 do 12 godina u Gradskoj četvrti ,,Tvrđa'' Osijek, adresa: Vijenac I.Meštrovića 26 f. Upis djece petkom od 19 sati. Info: 098 167 30 75
četvrtak, listopad 20, 2011
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je> Listu zaštićenih kulturnih dobara
Lista zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara (abecednim redom):
|
1.
|
Bećarac- tradicijsko- vokalno instrumentali napjev poznat na području Slavonije, Baranje i Srijema
|
|
2.
|
Bednjanski govor
|
|
3.
|
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
|
|
4.
|
Festa svetog Vlaha
|
|
5.
|
Ganga
|
|
6.
|
Glagoljaško pjevanje
|
|
7.
|
Glazbena praksa violine i bajsa u Istri
|
|
8.
|
Glazbeni izričaj guci
|
|
9.
|
Glazbeni izričaj ojkanje
|
|
10.
|
Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva
|
|
11.
|
Godišnji pokladni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana
|
|
12.
|
Godišnji pokladni ophod mačkara mućkog kraja
|
|
13.
|
Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela
|
|
14.
|
Govor Huma na Sutli
|
|
15.
|
Govor i toponimija sela Vidonje
|
|
16.
|
Govor otoka Suska
|
|
17.
|
Govor posavskoga sela Siče
|
|
18.
|
Govor Starih Perkovaca
|
|
19.
|
Govor zadarskih Arbanasa
|
|
20.
|
Hvarska čipka od niti agave
|
|
21.
|
Istro-rumunjski govori
|
|
22.
|
Jurjevski običaji na području sjeverozapadne Hrvatske
|
|
23.
|
Jurjevski običaji Turopolja
|
|
24.
|
Kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt
|
|
25.
|
Klapsko pjevanje
|
|
26.
|
Korčulanska moreška, bojni mačevni ples
|
|
27.
|
Kumpanije na otoku Korčuli
|
|
28.
|
Lastovski poklad – pokladni običaj s otoka Lastova
|
|
29.
|
Legenda o Picokima
|
|
30.
|
Lepoglavska čipka
|
|
31.
|
Ličko prelo
|
|
32.
|
Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije
|
|
33.
|
Nijemo kolo Dalmatinske zagore
|
|
34.
|
Opančarski obrt Kruh Vuk iz Ivanić Grada
|
|
35.
|
Paška čipka
|
|
36.
|
Paški teg
|
|
37.
|
Pivanje na kanat na otoku Pagu
|
|
38.
|
Pokrivaca
|
|
39.
|
Posmrtni običaji vezani uz mirila ili počivala
|
|
40.
|
Požeški vinogradarski običaj – Grgurevo
|
|
41.
|
Priprema blagdanske pogače lucišćak iz Plemenšćine
|
|
42.
|
Priprema blagdanskog božićnog kruha koledo iz Plemenšćine
|
|
43.
|
Priprema kolača rudarska greblica
|
|
44.
|
Priprema sira iz mješine s područja Dalmatinske zagore, Velebita i Like
|
|
45.
|
Priprema tradicijskog jela sinjski arambaši
|
|
46.
|
Priprema tradicijskog jela soparnik
|
|
47.
|
Priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli
|
|
48.
|
Priprema tradicijskog ličkog sira škripavca
|
|
49.
|
Priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina
|
|
50.
|
Pripremanje tradicijskog jela brački vitalac
|
|
51.
|
Procesija Za Križen
|
|
52.
|
Rovinjska bitinada
|
|
53.
|
Svatovac – tradicijski vokalno–instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema
|
|
54.
|
Svetomarska mikrotoponimija
|
|
55.
|
Šetana kola s područja Slavonije
|
|
56.
|
Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla u Slatini
|
|
57.
|
Tradicijski užarski obrt Antuna Kneza u Slatini
|
|
58.
|
Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske
|
|
59.
|
Tradicionalna proizvodnja paškog sira
|
|
60.
|
Tradicijski obrt za preradu vune i izradu odjevnih predmeta, obitelj Čolakovac, Gradište kod Županje
|
|
61.
|
Tradicijsko lončarstvo otoka Iža
|
|
62.
|
Tradicijsko ribarstvo Lonjskog polja i Moslavine
|
|
63.
|
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije
|
|
64.
|
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Primoštena i Rogoznice
|
|
65.
|
Tradicijsko umijeće pletenja jalbe
|
|
66.
|
Umijeće izgradnje rovinjske batane
|
|
67.
|
Umijeća izgradnje i sviranja gajdi i duda u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj
|
|
68.
|
Umijeće izrade puranaca na području Draganića
|
|
69.
|
Umijeće izrade slavonskog kožnog prsluka
|
|
70.
|
Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki
|
|
71.
|
Umijeće izrade šibenske kape
|
|
72.
|
Umijeće izrade šindre za pokrivanje krovova
|
|
73.
|
Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač u Selnici
|
|
74.
|
Umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica s područja SZ Hrvatske
|
|
75.
|
Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske
|
|
76.
|
Umijeće izrade tradicijskih ženskih frizura s područja Slavonije, Baranje i Srijema
|
|
77.
|
Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita - kinč na području sjeverozapadne Hrvatske
|
|
78.
|
Umijeće izrade tradicijskog nakita - božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske
|
|
79.
|
Umijeće pripreme tradicijske slastice starogrojski paprenjok
|
|
80.
|
Umijeće sokolarenja
|
|
81.
|
Umijeće sviranja na tamburi samici, Slavonija
|
|
82.
|
Umijeće šaranja tikvica na području Slavonije
|
|
83.
|
Umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja,pisanica u Podravini
|
|
84.
|
Viteška igra Sinjska alka, Sinj
|
|
85.
|
Žminjski govor
|
ponedjeljak, listopad 17, 2011
ekipa SINOVI RAVNICE
Dana 13.listopada 2011.godine pokrenuta je sekcija ,,Sinovi Ravnice'' u sklopu udruge Regionalni etno centar Osijek. Ova sekcija okuplja ekipu koja se bavi očuvanjem narodnih običaja kao što su Starih športova i Slavonski gastro kotlić.
Voditelj sekcije : Dražen Baričjak
Svi zainteresirani mogu se na info tel. 098 167 30 75
Poziv svim zainteresiranim da se uključe u RADIONICE Narodnog veza projekt Zavičajno Ruvo, srijedom od 19 do 21sat, Gradska četvrt Donji grad Osijek, Trg bana J.Jelačića.
Radionice Narodnog veza provode razne tehnike rukotvorstva, izrada narodne nošnje, dobro druženje.
Voditeljica: Vera Bartolović
Voditeljica tečajeva zlatoveza i motiva: Dubravka Radovanović
Udruga Regionalni ETNO CENTAR OSIJEK
ponedjeljak, listopad 3, 2011
autor : Marija Ilakovac Bučanović ( 45.Đakovački Vezovi, Revija 2011.)
Etnografska obilježja Đakovštine
Pod nazivom Đakovština podrazumjeva se područje nekadašnje općine Đakovo, koje čini pored grada Đakova i prigradskih naselja sljedeće današnje općine: Drenje, Gorjani, Levanjska Varoš, Semeljci, Satnica Đakovačka, Strizivojna, Trnava, Punitovci, Viškovci. Prema tipu nošnje Đakovština se dijeli na paorski Đakovački tip nošnje, te graničarski Vinkovački tip nošnje; Strizivojna, Budrovci, Đurđanci, Piškorevca.
DJEČJE NOŠNJE
Tradicijsko oblačenje djece do školske dobi nije se razlikovalo u selima paorskih i graničarskih sela. Djeca u paorskim selima su do školske dobi nosila skutare , kako curice tako i dječaci. Kada bi krenule u školu, djevojčice u paorskim selima nosile su male rubinke, male pregače s garnirom ozdol, te male marame zetinarke, abile su počešljane u korpicu. Nakon te dobi bile bi počešljane u četiri skale, pa u dva stupa.
Kada bi krenule u školu, djevojčice graničarskih sela nosile su rubinke, a što su bivale starije, dobivale su pregačice i maramke. Novija varijanta su bluzice i suknje. Djevojčice bi najprije bile počešljane u košarice, nakon toga u cocu, pa u struke i na kraju u kinđu.
četvrtak, rujan 22, 2011
Draga djeco, poštovani roditelji
Pozivamo Vas da se uključite u aktivnosti škole dječjeg folklora. Svi zainteresirani mogu se javiti PETKOM u dvorani Gradske četvrti Tvrđa ( Vijenac Ivana Meštrovića 26 f ) u vremenu od 18 - 20 sati. Stručni i pedagoški voditelji obučavati će djecu o hrvatskoj tradicijskoj baštini i narodnim običajima sa naglaskom na uži zavičaj. Osiguran je prostor i dječje narodne nošnje primjerene uzrastu. Dobne kategorije djece u dvije skupine od 6 - 8 i 8 - 10 godina.
Veselimo se Vašem dolasku !
informacije : 098 167 30 75
organizator: Udruga REGIONALNI ETNO CENTAR OSIJEK OIB: 63877441891
utorak, rujan 6, 2011
Udruga Regionalni etno centar Osijek u projektu organizira Školu dječjeg folklora već treću godinu, a također održava Smotru dječjeg folklora grada Osijeka i prigradskih naselja. Sudionici u projektu su djeca iz Osnovnih škola i vrtića.
Udruga Regionalni etno centar Osijek pokrenula je projekt ŠKOLA DJEČJEG FOLKLORA koji ima za cilj očuvanje tradicijske baštine i hrvatskog kulturnog identiteta u suradnji sa Osnovnim školama i kulturno-umjetničkim društvima udrugama partner i stručnim suradnicima na području grada i prigradskim naseljima.
Smatramo da bi svaka Osnovna škola u Osijeku koja za to ima uvijeta trebalo imati svoju dječju folklornu skupinu i prezentirati vlastite folklorne sadržaje te poticati umjetnički oblikovan folklor. Izvorni i umjetnički oblikovan folklor jednako su vrijedni i značajni. Svaki izraz ima svoje vrednote, programsku i radnu koncepciju, metodologiju i scenski oblik prezentacije.
Gradski i ruralni folklorni amaterizam u svojoj formalno pravnoj osnovi su jednaki ali se u kreativnim i izvođačkim dometima znatno se razlikuju. Ta različitost nije produkt umjetnih ili dirigiranih društvenih mjera već naprosto je prirodna i očekivana. Veći broj stanovnika, gradska kultura življenja, ukus, drugačije psihofizičke sposobnosti djece i mladih uvjetuju drugačiju izvođačku moć, scenske sadržaje i ciljeve. Stoga ih se treba potpuno drugačije razmatrati i vrednovati ali jednako poticati.
VODITELJ dječjeg folklora (predavač, koreograf, učitelj ...i ostali)
Prema straživanjima koja su proveli neki znanstvenici o učenju djece (od samog rođenja),. I došli su do fantastičnih podataka u kojima se potvrdilo ono da djeca uče jezike u najranijoj dobi (čak prije prvog rođendana), ali ne preko televizije ili kompjutera, već od živih osoba s kojima imaju kontakt. Isto tako preko kontakata s ljudima uče o socijalnim, emocionalnim i drugim vještinama. Folklor je divan medij s kojim se može djeci dati toliko toga...
Svaki voditelj bi trebao odslušati određene seminare kako bi usavršio svoje znanje i maksimalno ga upotpunio jer hrvatski folklor je jako široko područje u kojem se izgube i najveći stručnjaci folklora. Između ostalog bilo bi jako dobro da se na seminarima uvedu osnovi pedagogije koji bi svakom voditelju pomogli u njihovom radu sa plesačima i pjevačima.
Slažemo se da svaki voditelj da bi kvalitetnije radio MORA imati neko predznanje o psihologiji i pedagogiji što je izuzetno važno da bi se radilo sa skupinom ljudi. Pogotovo se to odnosi na voditelje "jačih" ansambala u koji uglavnom dolaze već stvoreni i (ne)odgojeni mladi ljudi a koje treba uklopiti u jednu cjelinu da bi ansambl funkcionirao. U tom slučaju primarna je psihologija jer na tim ljudima se jako malo može više raditi pedagoškim metodama. Kod "slabijih" ansambala vaznija je pak pedagogije jer tamo ljudi (čitaj: djeca) započinju svoj životni vijek folkloraša. Još uvijek su to školarci na koje se vrlo uspješno primjenjuju pedagoške metode.Slažemo se i s time da na školama folklora svaki polaznik (bio on folkloraš - plesač/pjevač/svirač, čovjek s ulice ili voditelj vrhunskog amaterskog ansambla) može puno naučiti o svim aspektima onoga što čini folklor kao cjelina.
srijeda, lipanj 8, 2011
PRILOG DOPIS ZA JAVNOST
Danas smo svjedoci mnogioh nepoznavanja ili (ne)namjernih zlouporaba terminologije koja se javno izriče u svom medijima, posebno iz područja imenovanja nekih važnih segmenata kao što su povijesni i regionalni nazivi koji se koriste čak i u službenoj odnosno stručnoj terminologiji. Tako se koristi naziv za ovaj dio regije; Slavonska narodna glazba, te slavonska narodna nošnja, gdje posebno ostaju zbunjeni oni koji ne razlikuju kulturno tradicijsku baštinu odnosno povijest i etnologiju ove regije. Što se tiče pojma Slavonije to je geografsko područje, omeđeno dvijema rijekama Savom i Dravom. Dok se u svim ovim nazivima gore spomenutim odnosi na tradicijsku baštinu hrvatske etničke skupine, a to su Šokci. Kada govorimo o slavonskoj glazbi, narodnoj nošnji i tradicijskoj kulturi uopće, onda upravo mislimo na Šokačku baštinu. Ne smijemo poistovjećivati geografski pojam, kao u ex Jugoslaviji, nakon raspada te državne tvorevine, gdje se pokušava kao npr. u Bosni za muslimane (stanovništvo islamske vjeroispovjesti) stvara nova nacionalnost - Bošnjaci. Sve su to umjetne tvorevine koje nemaju povijesno niti znanstveno uporište i pokazuje nečije neznanje u rasuđivanju i pravom valoriziranju. To nas ne bi trebalo čuditi kada se svakih nekoliko godina piše novi hrvatski pravopis i enciklopedijski rječnici kojima je za cilj unificirati cjelokupne različitosti u bogatim hrvatskim izvornim govorima tj. izvornim narječjima.
Foto-etno radionica "Dika ore a zemlja mu miri"
Zajednica tehničke kulture Valpovo, Fotoklub Valpovo, Šokačko srce Zelčin, Konjogojska udruga "Sokol" i Streličarska družina Zelčin organiziraju tradicionalnu 8. foto-etno radionicu u Zelčinu pod radnim nazivom "Dika ore a zemlja mu miri".
Radionicu planiramo u subotu 4. lipnja 2011. godine sa okvirnim vremenikom događanja:
do 9:00
Okupljanjem kod đerma u središtu sela
9:00 – 9:30
Otvorenje radionice
9:30 – 10:00
Odlazak na "Plavilo" (na kraju sela prema Harkanovcima – desno)
10:00 – 12:00
Predstavljanje radova na zemlji sa konjima i oruđima koja su Šokci koristili prije tehnološke revolucije (oranje, drljanje, sijanje, valjanje, rajcovanje…)
poslije 12:00
Druženje kod đerma uz jela i pića pripremljenim po starinskim receptima.
Predlažemo da ponesete uređaj za fotografiranje kako bi mogli aktivno sudjelovati u unikatnoj etno radionici.
Očekujemo goste iz Osijeka, Čeminca, CTK Valpovo, gradova Belišća i Valpova, SOS sela Ladimirevci i članove Upravnog odbora ZTK Valpovo.
srijeda, lipanj 1, 2011
U sklopu manifestacije 5.SLAVONSKI ETNO SAJAM u Osijeku je 28.svibnja 2011. održan GASTRO FEST - natjecanje u kuhanju čobanca. Organizator ovoga natjecanja je udruga Majstora kotlića iz Osijeka. Atraktivno natjecanje prema kojemu je Osijek prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj, pa i izvan naših granica.
Prema službenom izvješću udruge Majstora kotlića Slavonije i Baranje, prema stručnom Pravilniku, komisija u sastavu: Đuro Bartolović (udruga Majstora kotlića), Ivan Nikolić (Organizacijski odbor Etno centar Osijek), te Davor Lončarić ( HRT Radio Osijek), ocijenili su uzorke čobanca.
Pobjednik u kuhanju čobanca GASTRO FEST-Osijek 2011. je Davorin Petek.
1.) mjesto - Davorin Petek
2.) mjesto - Ante Dozan
3.) mjesto - Zdravko Blažević
Tajna dobrog čobanca je u paprici i mesu, ali treba mnogo dobre volje.
utorak, svibanj 31, 2011
ponedjeljak, svibanj 30, 2011
utorak, svibanj 24, 2011
Kako bi od zaborava sačuvali jedan od slavonskih tradicijskih dragulja - zlatovez, u Muzeju Slavonije Osijek održana je prigodna radionica.
Posjetitelji su tako, imali prilike vidjeti kako se vezu odabrani motivi s, razgovarati s veziljama o njihovoj vještini i radu, ali i sami isprobati ovu specifičnu tehniku i opipati predmete vezene zlatnom niti. Vez zlatom inače, pojavio se u 19. stoljeću, te je bio znak prestiža pojedinih seoskih obitelji i njihovih kćeri i sinova, jer su se tim vezom izrađivale najsvečanije djevojačke rubine i momačka poprsja. Zlatovez se u prošlosti radio i na dvorovima, u crkvama i bogataškim obiteljima, a u Slavoniji je zlatovez bio naročito cijenjen u vrijeme biskupa Strossmayera.
Izvor: www.sib.hr
STV 15.05.2011. Zlatovez - www.sib.hr